Obaveštenje: Ovaj tekst je stariji od 3 meseca, i može sadržati netačne ili nepotpune informacije. Za aktuelne informacije uvek proverite sajt pružaoca usluga ili drugi relevantan izvor.
Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu predstavljaju isključivo lična mišljenja i stavove autora teksta i ne predstavljaju nužno stavove portala TeleSrbija, redakcije, ili povezanih entiteta.
Davno sam rekao sebi da neću koristiti platformu koju sam izgradio za ličnu korist. Pričam naravno o portalu TeleSrbija. Od prvog dana sam se fokusirao na ideale borbe za bolje uslove, cene i kvalitet Internet usluga za korisnike IKT servisa širom Srbije.
Ipak, mislim da je ovo moje današnje obraćanje, zapravo deo tog istog cilja.
Osim toga, prekipelo mi je.
Malo poznata činjenica je da SBB jedini ima infrastrukturu za širokopojasni pristup brzine veće od 50 Mbps u Kostolcu.
Kostolac je jedan gradić pokraj Dunava, u blizini Požarevca, dom termoelektrane TEKO A i površinskih kopova, arheološkog nalazišta Viminacium, manastira Rukumija, i reke Mlave.
SBB već duži niz godina nudi usluge u Kostolcu, kao jedan od dva fiksna operatora u gradu.
Drugi operator je naravno Telekom, sa svojom VDSL uslugom. Telekomov VDSL je realizovan bez dodatnih IPAN-ova po gradu, usled čega većina stanovnika preko Telekoma može da ima najviše 50 Mbps brzine Interneta. VDSL je spor, ali relativno stabilan. Osim kada pada kiša, zbog neadekvatno zaštićenih instalacija širom grada, kojima vlaga pravi probleme.
Tehnički tim SBB-a u Požarevcu, koji se bavi održavanjem mreže u Kostolcu, mogu samo da nazovem lenjim i sujetnim.
SBB-ova infrastruktura u Kostolcu je u lošem stanju. Parametri signala za DOCSIS su degradirani, a zbog pasive koja se ne održava adekvatno, često se dešava da se javljaju smetnje u radu Interneta kada pada kiša, zato što ulazi vlaga u razne distribucione razdelnike po banderama i krovovima.
Čuveni problem trule SBB koaksijalne mreže u Kostolcu je takozvani impulsni šum, koji korisnike pogađa već godinama, a mene konkretno nešto preko 2 godine koliko koristim kablovski Internet ovog operatora - iz razloga što nijedan drugi operator ne pruža veće brzine Interneta.
Šum se manifestuje prekidima u radu Interneta, koji traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, i dešavaju se dosta često (između više puta nedeljno i više puta dnevno, u zavisnosti od godišnjeg doba i spoljnih atmosferskih faktora).
Koristeći poznanstva i kontakte u okviru SBB-a sam probleme eskalirao na najviše nivoe, međutim, sve je uzaludno zbog sujete jednog čoveka čiji je zadatak da se bavi održavanjem i rekonstrukcijom predmetne koaksijalne mreže.
Nekoliko godina pokušavam da razrešim krive drine u toj žabokrečini nesposobnosti, čija se nesposobnost nalazi rame uz rame sa raspalim državnim Telekomom, međutim, požarevački SBB se ne predaje lako.
Opiranje i sujeta dovode do toga da, u razgovoru sa šefom u čijoj je nadležnosti upravo održavanje ove koaksijalne mreže, osećam izuzetnu neprijateljsku nastrojenost, drskost i nedostatak saosećanja i razumevanja. U prethodne dve godine, sa njim sam komunicirao nekoliko puta.
Razgovori se uvek vrte oko jedne stvar, “ja kažem ovako, ti kažeš onako”. Bez obzira što se predmetne smetnje na infrastrukturi vide na grafikonima na monitoring alatima koje SBB ima, bez obzira što se prekidi manifestuju na nivou celog jednog grada, ovaj čovek odbija da prihvati činjenicu da takvo stanje - stanje gde Internet skoro svaki dan ima neke smetnje, i tako godinama - nije normalno, i da to “ne mora tako da bude”.
Sa jedne strane razumem njegovo ponašanje. Verujem da nije adekvatno plaćen, kao većina radnika SBB-a, makar u Požarevcu. Plate sa kojima se ne može ni preživeti nisu nikakva tajna. Verujem i da nema dovoljno raspoloživih resursa, bilo ljudskih, tehničkih, materijalnih ili finansijskih, da može svoj posao nesmetano da obavlja.
Međutim, nedopustivo je da se bilo koje takve okolnosti ispreče održavanju koaksijalne mreže u nekom gradu, do nivoa da korisnici pate i trpe degradaciju servisa, bez naznake da će se to ikada rešiti.
Preko godinu dana sam slušao prazna obećanja da će “biti bolje” kada se završi digitalizacija mreže. Mreža je digitalizovana u junu 2022. godine. Pušteno je 24 DS kanala na svakom modemu koji to podržava. Ali SNR redovno pada ispod 35 dB. U mnogim zgradama, kod dosta korisnika, SNR se vrti oko 35 dB. Na potpuno digitalizovanoj mreži, za koju sujetni šef izgradnje tvrdi da je u “tip top stanju” i da je “rekonstruisana pre dve godine”.
Ovo je poslednje upozorenje SBB-u. Telekom već nekoliko meseci obavlja radove na puštanju GPON infrastrukture u Kostolcu.
Novi magistralni optički vod je izgrađen, i prolazi kroz okolna sela do Kostolca. Stara zgrada “centrale” je već mesec dana puna građevinskih radnika koji rade na rekonstrukciji same zgrade, a tu su i tehničari i redovni kamioni sa aktivnom opremom, u braon kartonskim kutijama sa Huawei natpisom.
SBB ima još jako malo vremena da korisnike veže ugovornom obavezom na naredne 2 godine. Do kraja 2023. godine, Telekom će pustiti GPON u rad, sa sve čuvenim akcijama od 12+ meseci po 1 dinar, nižim cenama usluga, boljom ponudom TV kanala, i naravno red veličina kvalitetnijim i bržim Internetom. Nesumnjivo je da će ogroman broj ljudi napustiti SBB.
Naravno, dosta njih će preći zbog niže cene i meseci po dinar. Ali, ja ću preći zbog nesposobnosti i sujete vaših radnika u Požarevcu. A kako se broj korisnika bude smanjivao narednih nekoliko godina, setite se da ste bili u poziciju da odliv usporite. Da ste reagovali na reklamacije.
4 komentara
Pozz!
Nažalost, bolje biti neće ali hajde da nije sve tako crno, npr. u Nemačkoj je internet blagu užas a o americi da ne pričam.