Kovačić: Dvostruki standardi i manipulacije United Grupe

Danas na dnevni red sjednice Narodne skupštine Srbije stižu dva medijska zakona oko kojih se u posljednjih nekoliko mjeseci vodila žestoka medijska bitka. Vlast je odlučna donijeti Zakone o javnom informisanju i elektronskim medijima što prije jer se bliže izbori. Ukoliko se to i dogodi, u što ne bi trebalo biti sumnje, završiti će jedna teška rovovska bitka u kojoj su pale mnoge maske.
Kovačić: Dvostruki standardi i manipulacije United Grupe

Foto: MediaDaily, TeleSrbija montaža

Danas na dnevni red sjednice Narodne skupštine Srbije stižu dva medijska zakona oko kojih se u posljednjih nekoliko mjeseci vodila žestoka medijska bitka. Vlast je odlučna donijeti Zakone o javnom informisanju i elektronskim medijima što prije jer se bliže izbori. Ukoliko se to i dogodi, u što ne bi trebalo biti sumnje, završiti će jedna teška rovovska bitka u kojoj su pale mnoge maske.

Medijska situacija u Srbiji doista je histerična. Toliko količinu medijskog smeća koje plasiraju mediji uistinu nema nigdje u Europi. S jedne strane vojska provladinih medija, koji su svi redom u privatnom vlasništvu, rigaju vatru na sve koji nisu na liniji razmišljanja Vlade i Predsjednika Srbije.

S druge strane mediji United Grupe (N1, Nova.rs, Danas), pod konstantnom aureolom da su jedino oni neovisni mediji, zasipaju javnost svojim argumentima i vode žestoku medijsku, lobističku i čak političku kampanju kako bi novi medijski zakoni bili podređeni njihovim poslovnim interesima.

Na vrhuncu te kampanje 17.10.2023. godine, primjerice Nova.rs (članica UG), samo je tog dana u razdoblju između 12 i 16 sati objavila osam članaka na tu temu, zagušujući javni medijski prostor.

Foto: MediaDaily

Pri tome se moglo iščitati da je glavni kamen spoticanja novih medijskih zakona bila naknadno ubačena mogućnost da se tv kanali s nacionalnom frekvencijom moraju distribuirati u sustavima kabelskih operatera (must carry), da oni moraju biti na prvim pozicijama te da će medijski regulator REM uredovati oko cijena distribucije ako se televizije i telekom operateri oko njih ne dogovore. Pri tome su mediji United Grupe (UG) najviše isticali da time vlast želi omogućiti legalizaciju tv kanala državnog operatera Telekom Srbije (Arena sport, Euronews i Bloomberg), te da će posljedice takvih zakonskih odredbi biti medijski mrak, uništavanje konkurencije (SBB-a, članice UG) te kupovina drugih medija od strane Telekoma Srbije (TS).

United Grupa je ovakvim pristupom pokazala dvostruke standarde u ponašanju, a njeni mediji nisu bili niti najmanje profesionalni u izvještavanju oko novih zakonskih odredbi, niti su se držali novinarske neutralnosti već su otvoreno manipulirali istinom radi poslovnih interesa UG. Čak se u tu bitku uključio direktor N1 televizije Igor Božić, iako to predstavlja čisti sukob interesa.

Evo zašto to tvrdim.

Izmjenama zakona iz 2014. godine, što se dogodilo na insistiranje i lobiranje United Grupe, omogućeno je distributerima medijskih sadržaja da mogu proizvoditi i medijske sadržaje, tj. osnivati medije, što je UG aktivno i činio, pa je uz sportske tv kanale (Sport klub) pokrenuo i svoj news kanal N1, kasnije i druge. Dakle, UG je “krivac” što telekom operateri mogu imati svoje medije. No, UG se cijelo vrijeme zapravo zalaže da to pravo imaju samo privatne kompanije, a ne i državni TS, iako na tržištu više gotovo i ne postoje druge privatne kompanije koje pružaju uslugu distribucije televizijskog sadržaja. Iz ovakvog stava UG jasno je da se zalažu za vlastiti monopol i svoj interes, a ne javni.

U tu tržišnu borbu državni Telekom Srbije se uključio tek 2018. godine. Kupljeni su Arena sport kanali, a potom osnovani zabavni kanal Superstar TV i news kanali Euronews i Bloomberg. Iako su Telekomovi news kanali pomalo benigni i rijetko tko ima ozbiljne prigovore na njihovu uređivačku politiku, trn u oku UG postali su Arena sport kanali i Superstar TV. Naime, oni su uspjeli kupovinom sportskih tv prava (kažu debelo preplaćenih) i produkcijom serijskih i filmskih sadržaja prestići konkurente iz United Grupe.

Nitko do sad iz UG nije pojasnio zašto bi nastupio medijski mrak i zašto je ugrožen javni interes, kako su isticali njihovi mediji u objavama kod donošenja novih medijskih zakona, ako bi bilo zabranjeno TS-u da ostane vlasnik komercijalnih tv kanala Arene sport i Superstar TV-a? Doista, u komercijalnim tv kanalima ne postoji javni interes niti bi njihovim gašenjem/prodajom nastao medijski mrak.

Iz UG nisu posebno apostrofirali kao problematične niti news kanale Telekoma Srbije, što bi bilo logično kad je u pitanju javni interes, već su se okomili na najutjecajnije privatne nacionalne televizije Pink, Happy, Prva, B92..., jer bi po novim zakonskim odredbama TS mogao stjecati i vlasništvo u tim kompanijama. I ovdje vidim jednu tešku nelogičnost kojom se manipulira. Mediji United Grupe, ugledni neovisni pojedinci ali i cijela oporbena zajednica te medije nazivaju neobjektivnim i provladinim, što oni nesporno i jesu, ali gdje bi bila logika da ih onda TS kupuje? Što će im to? Da bi bili još više provladini? Ako su nesporno provladini iako su privatni, kako mogu postati još opasniji za cijelo društvo ako su u vlasništvu Telekoma Srbije?

“Javnost treba da bude spremna na potpuni mrak ako budu usvojene izmene medijskih zakona koje hoće vlast”, izjavio je direktor televizije N1 Igor Božić svjesno manipulirajući činjenicom da je to nemoguće u digitalno doba gdje svatko tko ima pristup internetu bilo gdje u svijetu može imati i osnovati svoj online medij, a koje uostalom ima i United grupa (i to prilično uticajne).

Prije svega, svjestan je toga i Božić, ovom medijskom bukom pokušala se “ubiti” državna konkurencija na području telekom usluga, a za tu operaciju jako dobro zvuči floskula o medijskim slobodama i mraku, puno bolje nego da se kaže da je United Grupi zapravo ugrožen osnovni (telekom) biznis.

UG je u početku kampanje protiv novih medijskih zakona isticala nespojivost vlasništva države u medijima te da je takva praksa nemoguća u EU što se pokazalo netočnim.  Hrvatska je imala nedavnu promjenu sličnog zakona, a UG je lobiranjem uspjela napraviti izmjenu u kojoj se potom dozvolila mogućnost da telekom operateri budu istovremeno i vlasnici medija, što je u prethodnom bilo zabranjeno. Pri tome lobisti UG nisu niti spomenuli, a kamoli inzistirali da se u hrvatskom Zakonu o elektroničkim medijima izbaci mogućnost da država, državne tvrtke ili jedinice lokalne uprave i samouprave imaju u vlasništvu svoje medije, što je u HR inače dozvoljeno. Dakle, u jednoj državi zbog svog interesa inzistiraju na zabrani, a u drugoj to ne čine, čime je razvidno zalaganje za dvostruke standarde. I da, u Hrvatskoj o cijeni distribucije nacionalnih tv kanala odlučuje Vijeće za elektroničke medije (pandan srpskom REM-u), na temelju kriterija gledanosti i uz uvjet must carry, čemu se UG žestoko protivila u Srbiji nazvavši to reketom. Doduše, kriteriji po kojima bi REM postupao u ovakvim slučajevima nije bio javno komuniciran.

I u Sloveniji je državni Telekom Slovenije vlasnik medija (Siol.net, a do nedavno i Planet TV), a nije zabilježeno da se UG tome protivila. Dapače, UG se trudila kupiti te državne medije ali im nije uspjelo.

Daleko smo od toga je da će se problemi u medijima u Srbiji riješiti novim zakonskim rješenjima, iako je vlast pristala na određene ustupke kod ovlasti Saveta za štampu, načinu izbora članova REM-a, transparentnosti dodjele javnih sredstava i slično.

Čak su brisane sporne odredbe po kojoj će REM određivati cijene za redistribuciju programa nacionalnih tv programa pa je time barem djelomično otupljena oštrica kritičara novih zakonskih rješenja.

Ipak, puno će još vode proteći Dunavom dok se medijska histerija u Srbiji ne smiri i postane normalna.

Jedna bitka je završena ali rat se, po svemu sudeći, nastavlja i dalje!

(Izvor: MediaDaily.biz/Zoran Kovačić)

0
❤️
2
👍
0
😲
0
😢
0
😠
0

Nema komentara